Pregled bibliografske jedinice broj: 898344
Disertacija
Tur?inov, Marika
Intra-populacijska varijabilnost biolo?kog potencijala sjemena vrste Ambrosia artemisiifolia L.( Intra-population variation of the biological potential of Ambrosia artemisiifolia L. )
zavr?ni rad - preddiplomski studij
Agronomski fakultet
Sveu?ili?te:
Sveu?ili?te u Zagrebu
??epanovi?, Maja
Neposredni voditelj:
?o?tar?i?, Valentina
Klju?ne rije?i:
intra-populacijska varijabilnost, klijanje sjemena, dinamika nicanja, dormantnost sjemena, limund?ik( intrapopulation variability, seed germination, germination rate, seed dormancy, common ragweed )
Ambrosia artemisiifolia L. jedna je od najnapasnijih i naj?tetnijih jednogodi?njih korovnih vrsta u svijetu i Hrvatskoj, izrazito alergena. U svrhu preciznijeg i u?inkovitijeg suzbijanja, te predvi?anja nicanja ambrozije u polju provode se laboratrorijska istra?ivanja na sjemenu ove vrste. Me?utim, u testovima klijavosti zamije?ena je varijabilnost u postotku klijanja kod sjemena iz iste lokacije i godine. Takva varijabilnost unutar iste populacije naziva se intrapopulacijskom varijabilnost te je zamije?ena i kod drugih korovnih vrsta. Ipak, ovaj tip varijabilnosti nije istra?ivan za ambroziju. Stoga je cilj ovog istra?ivanja bio (1) utvrditi masu sjemena za sve biljke unutar populacije kori?tene u istra?ivanju. Potom, utvrditi (2) dinamiku klijanja i ukupnu klijavost sjemena ambrozije: unutar jedne populacije. Te, na kraju (3) utvrditi povezanost izme?u mase sjemena i viabilnosti sjemena (ukupna klijavost i dormantnost). Sjeme kori?teno u pokusu je prikupljeno na lokaciji Jastrebarsko u rujnu 2014., s deset razli?itih biljaka. Sjeme je prikupljeno sa svake biljke zasebno te je kao takvo pakirano u papiranate vre?ice do provo?enja pokusa. Pokus je postavljen u 4 repeticije po 25 sjemenki. Test klijavosti provo?en je do trenutka kada 10 dana za rednom nije utvr?ena nova klijavost u Petrijevim zdjelicama. Neproklijalo sjeme podvrgnuto je tetrazolium testu kako bi se utvrdio udio mrtvog i dormantnog sjemena na deset razlil?itih biljaka u populaciji. Rezultati ukazuju statisti?ki zna?ajnu razliku u klijavosti sjemena izme?u 10 biljaka, koja se kretala od 53 do 100 %. Utvr?ena je statisti?ki zna?ajna razlika u brzini klijanja izme?u svake biljke u populaciji. Tako je 10% sjemena u populaciji proklijalo od 3 do 8 dana. Nakon utvr?ene mase 1 000 sjemena za svaku biljku utvr?en je raspon mase od 2, 98 do 4, 81 gram. Provedbom regresijske analize nije utvr?ena povezanost izme?u mase i viabilnosti sjemena.
Izvorni jezik:
Znanstvena podru?ja:
Poljoprivreda (agronomija)
Tiskani medij:
Upisao u CROSBI:
Zvonimir Ostoji? (zostojic@agr.hr), 13. Lis. 2017. u 12:19 satiPregled bibliografske jedinice broj: 424952
Buljevi?, Zrinka
Kongres Intorno all'Adriatico. La diffusione e la produzione di vetro sulle sponde del mare Adriatico nell'Atichit& . XIII Giornate Nazionali di Studi sul Vetro/Na obalah Jadrana. Trgovina in proizvodnja stekla na obalah Jadrana v antiki. Trst, Muzej Sartorio, 30. svibnja i Piran, In?titut za dedi??ino za Sredozemlja, 31. svibnja 2009.( Kongres Intorno all'Adriatico. La diffusione e la produzione di vetro sulle sponde del mare Adriatico nell'Atichit& . XIII Giornate Nazionali di Studi sul Vetro/Na obalah Jadrana. Trgovina in proizvodnja stekla na obalah Jadrana v antiki. Trst, Muzej Sartorio, May 30th and Piran, In?titut za dedi??ino za Sredozemlja, May 31st 2009. )
Obavijesti (X) 2 (2009); 41-42
Vrsta rada:
Klju?ne rije?i:
S T Piran( G T Piran )
Kongres se odvijao u Trstu i Piranu, u organizaciji talijanskog nacionalnog odbora (Comitato Nazionale Italiano) me?unarodne udruge za povijest stakla (Association Internationale pour l'Histoire du Verre - AIHV), l’ Area Cultura del Comune di Trieste i Instituta mediteranskog naslje?a Sveu?ili?ta Primorska (Univerza na Primorskem - In?titut za dedi??ino za Sredozemlja). Nakon sve?ane inauguracije u Trstu, u subotu 30. 5. i govora dobrodo?lice sutradan, 31. 5 u Piranu, odr?ao se kongres na temu trgovine i proizvodnje stakla na jadranskim obalama. Tom me?unarodnom skupu pridonijeli su, uz najbrojnije talijanske i engleski, slovenski, hrvatski, te gr?ki stru?njaci i znanstvenici. Teme su oba dana podijeljene na razdoblja: rimsko i srednjovjekovno. Kongres se odr?ao u vrlo gustom rasporedu, s kratkim stankama izme?u tridesetak predavanja i potpunim anga?manom svih sudionika od kojih ve?ina izlaga?i bilo radova bilo postera. U Trstu je u Muzeju Sartorio otvorena izlo?ba stakla Dalle sponde Levantine. Traffico di vetri antichi lungo le rotte mercantili del Mediterraneo orientale dalle Collezioni del Civico Museo di Storia ed Arte di Trieste. Kustosi izlo?be su Luciana Mandruzzato i Marzia Vidulli Torto. Nakon toga sudionici su se preselili u Piran gdje je organizirana zajedni?ka ve?era. Nakon uspje?no zavr?enog susreta, gdje smo doznali ali i pokazali nove nalaze, revidirali stare, nalaze i hipoteze, nastavili smo, i nastavit ?emo, s dru?enjem za po?etak u Sloveniji, gdje je bila organizirana postkongresna ekskurzija, a ve?ina sudionika ovog kongresa ve? se raduje ponovnom susretu u Solunu, u rujnu ove godine, odnosno u Calabriji dogodine. U Narodnom muzeju u Ljubljani razgledali smo izlo?bu The Ljubljanica: A River and Its Past, a potom postav u novoj muzejskoj zgradi. Razgledali smo, nakon objeda u ?ivopisnom hostelu Situla, arheolo?ki postav Dolenjskog muzeja u Novom mestu. Ekskluzivnom osje?aju pridonijelo je, osim teme i dru?tva, i neo?ekivano dobro vrijeme.
Projekt / tema:
Izvorni jezik:
Current Contents:
Citation Index:
Kategorija:
Znanstvena podru?ja:
Arheologija
Tiskani medij:
?asopis izlazi u samo elektroni?kom izdanju:
Google Scholar:
Upisao u CROSBI:
zbuljevi@ffzg.hr (zbuljevi@ffzg.hr), 21. Kol. 2009. u 13:43 sati